Krešimir Bagić, stilističar, kritičar i pjesnik. Profesor je stilistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Uređivao je emisije o književnosti na Trećem programu Hrvatskoga radija (1990-1995), predavao hrvatski jezik i književnost na Sorboni (1996-1999) te bio voditelj Zagrebačke slavističke škole (2005-2009). Od 2015. uređuje portal stilistika.org.
Objavio je stručne knjige Četiri dimenzije sumnje (koautor, 1988), Živi jezici (1994), Umijeće osporavanja (1999), Brisani prostor (2002), Treba li pisati kako dobri pisci pišu (2004), Uvod u suvremenu hrvatsku književnost (2016) i Pogled iz Dubrave (2017) te Rječnik stilskih figura (2012). Uredio je Rječnik Trećeg programa (1995), Leksikon hrvatskih književnih kritičara (2012), zbornike Važno je imati stila (2002), Bacite stil kroz vrata, vratit će se kroz prozor (2006) i Ivan Slamnig, ehnti tschatschine Rogge! (2011), sastavio izbore proze Poštari lakog sna (1996) i Goli grad (2003). Stručni tekstovi i poezija prevođeni su mu na više jezika. [14.07.2021]
Miranda Levanat-Peričić, diplomirala je komparativnu književnost i indologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, magistrirala lingvistiku na poslijediplomskom studiju Sveučilišta u Zadru te doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na preddiplomskom i diplomskom studiju Hrvatskog jezika i književnosti Sveučilišta u Zadru nositeljica je kolegija Uvod u studij književnosti, Naratologija, Posthumanizam i roman, Arhetip čudovišta u književnosti i Komparativna povijest južnoslavenskih književnosti. Od 2015. godine voditeljica je interdisciplinarnog smjera poslijediplomskoga doktorskoga studija „Humanističke znanosti“ Sveučilišta u Zadru. Autorica je monografija Uvod u teoriju čudovišta: od Humbabe do Kalibana (2014), Poredbeni dvogledi: iz hrvatske književnosti i kulture (2017), a u koautorstvu s Tomislavom Orozom objavila je knjigu Liber monstrorum balcanorum: čudovišni svijet europske margine (2019). Područja njezinih znanstvenih interesa su studije čudovišnosti, književni posthumanizam, postjugoslavenska književnost, spekulativna fikcija i distopijski roman. [14.07.2021]
Leszek Małczak, dr hab., profesor uczelni w Instytucie Literaturoznawstwa Wydziału Humanistycznego Uniwersytetu Śląskiego w Katowicach; redaktor naczelny czasopisma „Przekłady Literatur Słowiańskich”; badacz literatur południowosłowiańskich, zajmuje się przede wszystkim literaturą i kulturą chorwacką; jego zainteresowania naukowe skupiają się wokół: fenomenu regionalizmu, chorwacko-polskich i polsko-chorwackich kontaktów kulturalnych, komparatystyki literackiej i kulturowej oraz historii, teorii, krytyki i praktyki przekładu. Autor trzech monografii naukowych: Od ideološkoga do subverzivnoga prijevoda. Hrvatsko-poljske kulturne veze od 1944. do 1989, Zagreb, Alfa, 2019, s. 400; Literatura i kultura chorwacka w Polsce w latach 1944–1989. Część 1 i 2, Katowice, Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, 2013, s. 872; Wiatr w literaturze chorwackiej. O figurze literackiej wiatru w XIX- i XX-wiecznym piśmiennictwie chorwackim strefy śródziemnomorskiej, Poznań, Wydawnictwo Naukowe UAM, 2004, s. 204, współredaktor kilkunastu książek oraz kilkudziesięciu artykułów naukowych publikowanych w kraju i za granicą. [14.07.2021]
